Ne, pro-life zakoni ne ugrožavaju živote i zdravlje žena. Naprotiv.
Iako nedavna odluka Vrhovnog suda ne delegalizuje abortus u SAD, već to pitanje vraća pod jurisdikciju saveznih država, mnoge od njih su već donele ili će doneti zakone koji će nerođenoj deci vratiti zaštitu prava na život.
Kao odgovor na ova dešavanja, zagovarači prava na abortus kod nas i u svetu počeli su da recituju opšte mesto u svojoj argumentaciji: “Zabrana abortusa ugrožava život i zdravlje žena.”
Istina je, zapravo, potpuno suprotna. Zemlje u kojima je abortus na zahtev legalno nedostupan po pravilu imaju manju stopu smrtnosti majki (u koju ulaze i smrti od nasilnih prekida trudnoće) od zemalja u kojima je abortus na zahtev legalno dostupan.
Podaci takođe jasno pokazuju da se smrtnost majki povećava kada se abortus na zahtev legalizuje i smanjuje kada se on delegalizuje.
Pre legalizacije abortusa u SAD, tokom 1971. i 1972. godine, stopa smrtnosti majki bila je 18,8 na 100.000 živorođene dece. Nakon što je abortus postao legalan na federalnom nivou, ova stopa je konstantno rasla, da bi u 2020. godini dosegla brojku od 23,8.
Određeni političari u Srbiji vole da potežu primer Poljske kao zemlje u kojoj trudnice umiru zbog restriktivnog zakona o abortusu. Međutim, ovo ne samo da predstavlja neodgovorno širenje dezinformacija (pošto poljski zakon eksplicitno dozvoljava prekid trudnoće da bi se spasao život majke) već pokazuje i zabrinjavajući nivo političkog licemerja. Naime, stopa smrtnosti majki u Srbiji je šest puta veća nego u Poljskoj! U Poljskoj je abortus na zahtev delegalizovan 1993. godine, osim u slučajevima silovanja, eugenike i za potrebe spasavanja života majke. Godine 2021. Poljska je ukinula diskriminatornu praksu eugeničkog abortusa, i od tada se konstantno nalazi na udaru zagovarača prava na abortus i njima naklonjenih medija. Pa ipak, od 1993. godine stopa smrtnosti majki je pala sa 17 na 2, što je daleko manje od evropskog proseka.
Slična situacija je i na Malti, gde je nasilni prekid trudnoće u potpunosti zabranjen, a odluke o spasavanju života majke se donose na temelju pojedinačnih slučajeva. Uprkos recentim pokušajima diskreditovanja ove politike, Malta beleži jednu od najnižih stopa smrtnosti majki u svetu. U poslednjih dvanaest godina, na Malti nije zabeležena niti jedna smrt trudnice.
Nasuprot ovome, pre legalizacije abortusa 2018. godine, Irska je beležila stopu smrtnosti majki od 5 smrti na 100 hiljada živorođene dece, što je bilo znatno niže od stope u Velikoj Britaniji, gde je abortus legalan, a takođe niže i od evropskog proseka.
Globalno gledajući, mnoge zemlje u razvoju su nakon legalizacije abortusa nazadovale u kvalitetu i efikasnosti zaštite zdravlja žena. Zemlje poput Južne Afrike, Indije, Nepala, Kambodže, Etiopije i Gvajane beleže viši nivo smrtnosti majki. Nasuprot tome, zemlje s restriktivnom politikom abortusa, poput Čilea, El Salvadora, Nikaragve, Egipta, Bangladeša, Afganistana, Indonezije, Ugande i određenih delova Meksika, beleže značajno smanjenje smrtnosti majki.
Sve ovo nedvosmisleno pokazuje da zaštita prava na život nerođene dece podiže nivo svesti o dostojanstvu ljudskog života i materinstva, što urađa pažljivijim, ozbiljnijim i kvalitetnijim pristupom reproduktivnom zdravlju žena.